BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ruska i srbska deca u gostima kod „Naše Srbije”: Kako se rađa prijateljstvo

Ruska i srbska deca u gostima kod „Naše Srbije”: Kako se rađa prijateljstvo
26.07.2018. god.


Od 15. do 27. jula u nacionalnom parku „Tara” održava se 18. Škola prijateljstva koju organizuje pokret „Naša Srbija” pod pokroviteljstvom Uneska i Skupštine naroda Evroazije. 150 dece iz Rusije, Srbije, Republike Srpske i Pridnjestrovlja uči ruski i srbski jezik, istoriju ovih zemalja, bavi se sportom, proučava prirodu. Pročitajte reportažu sa kampa dopisnice „Russia Beyond na srbskom” Katarine Lane.

Osam je ujutro. Sa decom idemo stazom do gradića prijateljstva gde će biti postrojavanje. Čuje se žamor na ruskom i srbskom, šala i smeh. 

Čak je i priroda u kampu prepuna rusko-srbskog jedinstva: bele breze i modre srpske smreke, a između njih se crvene rjabine (drveće sa crvenim bobicama kome je posvećen veliki broj ruskih pesama).   

Topli letnji vetar vijori trobojku i nad zelenilom Tare raznosi dečje glasove koji složno pevaju „Bože pravde” i Himnu Rusije. Pored mene su dve drugarice: Taja Gurjanova iz Moskve i Anđela Panić iz Paraćina.

 

Posle himne svečani stroj se razilazi po terasama na različite aktivnosti. Ja sa devojkama odlazim na sekciju izviđača. Srbski vojnici su ovde postavili kamp. Deca mogu sa sede u džipu, okrećući volan. Ali to ne traje dugo, jer prema scenariju džip doživljava nesreću i treba spasavati povređene. Anđela i Taja vezuju čvorove na nosilima, na koja se smešta „ranjenik”. A „ranjenik” čas zapomaže iz sveg glasa, čas se kikoće zbog golicanja, a zatim beži od medicinskih sestara po zategnutom kanapu. 

Anđela Panić

Dmitrij Paskar, Moskva: „Ovda nam je vrlo zanimljivo, učimo kako da se ponašamo u vanrednim situacijama, družimo se. Moj drug se zove Milan. Najbolje je to što njegov brat poznaje Krištijana Ronalda! Pokazivao mi je fotografije. Ali ja bih, naravno, hteo da vidim Novaka Đokovića, jer već šest godina igram tenis.

Dmitrij Paskar

U Srbiji mi se veoma dopada, posebno hram Svetog Save, video sam ga na putu sa aerodroma. Rusija i Srbija su prijatelji, a Srbi su veseli i dobri. Ovde mi se mnogo dopada, u principu, osećam se kao kod kuće, i voleo bih još da ostanem!” 

Anđela Panić, Paraćin: Mi ovde stalno šetamo, posmatramo prirodu, upoznajemo nove prijatelje, ja sam stekla prijateljice iz Rusije i mi ćemo se dopisivati preko  interneta. Učimo ruski jezik i već smo naučili neke rečenice: -Privet! Kak tebя zovut? Otkuda tы? Spremna sam da idem u Rusiju i vidim kako žive tamo moji novi prijatelji! Želja mi je da u školi učim ruski jezik! 

Ruski jezik u kampu deca uče sa šarmantnom Anom Grujić, vođom Hora slavista”.

Čitava terasa „ruskog ugla” ukrašena je papirima sa pozdravima i čestitkama. Ana od dece traži da pogode da li sam ja Ruskinja ili Srpkinja. Srbska deca su pretpostavila da sam Ruskinja, a ruska deca da sam Srpkinja. Posmatralo me je nekoliko pari smeđih i plavih očiju i nikako nisam mogla da razlikujem ko su među njima Rusi, a ko Srbi.
 

Ana Grujić

Ana Grujić, Hor slavista”:

Sama reč 'prijateljstvo' je nešto što čini naš hor i takođe objedinjuje rusku i srpsku decu. Mi u horu negujemo i rusku i srpsku tradiciju, i veoma je važno da pokažemo deci kako kroz lepo druženje i pesmu mogu da se povezuju ljudi i stvara ljubav prema slovenskoj kulturi. Deca su veoma srećna i zanimljivo im je kad čuju da pevamo na oba jezika. Zatim im je zanimljivo da među članovima hora prepoznaju svoje radioničare. Kada čuju hor, žele da uče pesme zajedno sa nama, jure nas po kampu da pevamo zajedno. Za nas je uspeh kad uspevamo da im prenesemo našu ljubav prema ruskoj i srbskoj pesmi. 

Odmah se može videti da se na sledećoj terasi nalazi sekcija crtanja i slikanja. Svuda su boje, četkice. Veštinu slikanja prenosi pravi umetnik Gvozden Antić sa Kosova. On se deci obraća na jeziku umetnosti koji ne poznaje granice.
 

Gvozden Antić

Gvozden Antić, nastavnik likovne radionice:

Dečja osećanja su svuda ista. Kada oni počnu da crtaju, slikaju, zaboravljaju ko je rusko dete, ko srbsko. Njih lepo, fantastično spaja zajednički rad i primetio sam nešto neverovatno: u tematici, pristupu motivima oni se uopšte ne razlikuju! Ako treba slikati nešto iz mašte, mašta im je slična! Oni se izvanredno slažu i pomažu jedni drugima!  

Danas je u kampu važan dan: u goste je stigla zvanična delegacija. Predstavnici Fonda socijalno-kulturnih inicijativa Svetlane Medvedeve, skupštine naroda Evroazije, Uneska, koji je od ove godine pokrovitelj Škole prijateljstvaNaše Srbije, predstavnici ruske pravoslavne crkve - svi oni su došli na koncert da sa decom proslave Dan rusko-srbskog prijateljstva. S visokim gostima deca su podelila svoje poznavanje istorije carske porodice Romanov, svima su poklonila ručno pravljene suvenire, a žensku polovinu delegacije dirnulo je njihovo izvođenje pesme Tamo daleko. 

Ljudmila Beljaninova

Ljudmila Beljaninova, član Generalnog saveta Skupštine naroda Evroazije:

„Prvi put sam u Srbiji i u ovakvoj atmosferi prijateljstva, iskrenosti, da mi se grlo steže od emocija kada sad ovo govorim. Ovde osećamo poštovanje i ljubav prema Rusiji. Ovde vlada apsolutna radost, koja će deci ostati u sećanju celog života. Ova deca će zatim zauzeti naše mesto, a polazište sa kojim će oni ući u svet formira se ovde i sada, u ovoj Školi prijateljstva.”
 

Svetlana Smirnova
Svetlana Smirnova i Katarina Lane

Svetlana Smirnova, rukovodilac generalnog sekretarijata Skupštine naroda Evroazije:

„Doneli smo odluku da proširimo teritoriju koju obuhvata Škola prijateljstva na celu našu veliku Evroaziju. Veoma je važno učiti decu da od detinjstva počnu da se druže, onda kada budu odrasli, neće početi da se međusobno ubijaju.”
 

Nikola Kosović

Nikola Kosović, predsednik Saveta za decu i omladinu Skupštine naroda Evroazije, koordinator projekata organizacije Naša Srbija”:

Organizacija Naša Srbija radi već 18 godina. Tokom tog perioda uspeli smo da okupimo veliki broj dobrotvora koji pomažu našem radu i stekli smo veliki broj prijatelja. Pre svega, to je kompanija SRH koja pomaže dolazak srpske dece,  imamo i veliku podršku  ruskih fondova na čelu sa fondom Svetlane Medvedeve. Zajedno sa fondom Ruski mir uz pomoć predsedničkih grantova, širimo prijateljstvo između Srba i Rusa. 

Svi mi smo, prepuni emocija, zatim prešli u dvoranu, gde je počeo koncert na kojem su učesnici kampa  predstavili svoje gradove i zemlje. Scena se bukvalno tresla: srbsko kolo smenjivali su ruski narodni plesovi, srpske pesme smenjivale su ruske, vijorile su se zastave,  a zatim su svi zajedno, Rusi i Srbi, deca i odrasli, ustali i otpevali pesmu: Ovo je Srbija. Niko nije ostao po strani. I svi su bili dirnuti ovim neverovatnim jedinstvom duša i glasova. U tom trenutku je postalo jesno da smo svi mi jedna velika porodica koju ne može da rasturi ni udaljenost, ni granice, jer u našim srcima živi toplina prijateljstva i ljubavi. A meni za uspomenu iz Škole prijateljstvaNaše Srbije ostaje jedan izdanak ruske rjabinuške, iznikao na srbskoj zemlji prepunoj ljubavi.

 

Katarina Lane, Russia beyond



  • Izvor
  • foto: © Dmitrij Lane / Russia beyond/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Aleksandra Arsić je advokatica. I doktorand prava. Takođe, predaje i pravo na nekoliko predmeta. Uz sve ovo, Aleksandra se godinama bavi i muzikom.   Nakon prošlogodišnjeg spota za pesmu 'Dodole',


Milan Bojić: Kao što se vidi iz mog prethodnog teksta, prvi dan na Regi


Juče se navršilo četiri godine od kada nas je napustio jedan od najvećih savremenih ruskih pisaca Eduard Venijaminovič Savenko, poznat kao Limonov.

Specijalni predstavnik Predsednika Rusije za međunarodnu kulturnu saradnju Mihail Švidkoj izjavio je da će 20. jubilarni Forum slovenskih kultura ove godine biti održan u Srbiji.


U organizaciji 'Kulturno-obrazovnog centra' u Vranju, u maloj sali Pozorišta 'Bora Stanković' biće održano književno veče, na kome će se čitati odlomci iz rukopisa 'Razgovori sa majkom' književnice Branke...


Ostale novosti iz rubrike »